Vrijeme je za karneval

Podrijetlo naziva karneval,  kao uostalom i podrijetlo samog običaja, nije sasvim jasno. Najstariji korijeni riječi karneval tumače se nazivom za posljednju nedjelju prije korizme, domenica carnis priivii (nedjelja bez mesa). Radi se o nekadašnjem običaju da se neposredno pred početak korime (period od 40 dana prije Ukrsa) započne s postom, odricanjem od mesa. Iz imena te nedjelje razvio se tijekom srednjeg vijeka (najvjerojatnije u Italiji) naziv carnem levare (ukloniti meso) koji je poreživio do našeg vremena u iskrivljenom obliku carnevale. Naziv karneval, nagađa se, iz Italije proširio čitavom Europom.

Najstariji poznati tiskani spomen riječi karneval u hrvatskom jeziku nalazi se u knjizi Kratko skupljene ćudoredne iliti moralne bogoslovice bosanskog franjevca Marka Dobretića, koja je objavljena u Anconi 1782. godine.

Drugo moguće objašnjenje riječi karneval bilo bi još starijeg podrijetla. Radi se o nazivu carrus navalis koji je označavao brodove na kotačima koji su sudjelovali u brojnim povorkama tijekom 14. i 15. stoljeća u Italiji. Sam običaj sudjelovanja brodova na kolima u povorkama mnogo je stariji od srednjeg vijeka. Kola na kotačima bila su dio proljetnih obrednih povorki u čast egipatske božice Izide, a isto tako i razuzdanih rimskih Saturnalija.

Od hrvatskih naziva vezanih uz karneval najčešći su poklade, fašnik, maškare i mesopust. Podrijetlo riječi poklade nije potpuno jasno i oko njega se jezikoslovci još spore. Smatra se da je vezano uz riječ post i staroslavenski klasti.

Naziv fašnik raširen je u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske i predstavlja iskrivljeni oblik njemačke riječi Fasching. Ta riječ u starijem obliku vastschang zabilježena je već u 13. stoljeću u značenju 'ispiti posljednju čašu' (prije posta).

Karneval je danas vrijeme kada, makar na trenutak, svatko može 'izaći iz svoje kože' i postati netko drugi.

U velikim gradovima južne Europe, karneval je bio najveći narodni praznik u godini. Mjesto zbivanja oduvijek je bio otvoreni prostor u središtu grada (kao u Veneciji Trg sv. Marka). Čitav karneval bio je velika predstava u kojoj su ulice i trgovi postali velika pozornica, a građani – i glumci i gledatelji. Glavna karakteristika bila je preobilno hranjenje, pijenje i neobuzdano ponašanje, a građanima su se pridruživali i ostali. Karnevalske predstave i povorke doživljavale su svoj vrhunac na pokladni utorak, nakon čega bi Čistom srijedom započela korizma kad su plesovi i zabave bili zabranjeni.

Znanstvenici danas smatraju da su se prve maske pojavile pred više od 20 000 godina. Do ovog zaključka došli su pomnim proučavanjem crteža na zidovima špilja u južnoj Francuskoj, na kojima su prikazani ljudi s životinjskim glavama. Maske su koristili i stari Grci, da se osoba prikrije ili pretvori u nešto drugo.

Vrijeme pokladnih ludosti davalo je ljudima priliku da se dobro 'ispušu' prije strogog vremena korizme. Hrane je tih dana bilo u izobilju, pa se na sve strane meso peklo, kuhalo i pržilo. Jelo se posebno mnogo mesa i slatkoga. Često se naglašavao sukob 'debelih i mršavih dana' u likovima princa Karnevala, debeljka okićenog kobasicama ili kakvim drugim jelima koji je predvodio svoju veselu družinu.

Iako je velik dio karnevalskog veselja izgledao kao improvizirani kaos, mnogi su običaji dugo uspjeli zadržati svoju strukturu. Jedan od takvih je biranje sitnog čovjeka (pa čak i nakazu ili ludu) a kojem se sastavljala čitava dvorska svita. Tjedan dana bi mu se ukazivale razne smiješne počasti, a ponegdje predavali i ključevi grada, određivale posebne ovlasti i slično.

Isto tako, poklade nisu svugdje bilo jednako zastupljene. Primjerice, u Skandinaviji ili Britaniji gotovo da ih nije ni bilo, prvenstveno zbog klime. Za razliku od Italije, Španjolske, Francuske, kao i središnje Europe, koja ima vrlo živahnu tradiciju karnevala. U mnogim je gradovima slavljenje karnevala tijekom vremena zamrlo, no u nekima je zaživjelo i do našeg vremena pretvarajući se u prave turističke atrakcije.

Portugalski Carnaval u Rio de Janeiru najbolji je dokaz da je karneval običaj koji ne nestaje. Iako su običaj sa sobom donijeli iz Europe portugalski doseljenici, karneval je, spojivši se sa proslavama mjesnih Indijanaca i crnih robova iz Afrike postao najveća proslava svih Brazilaca.

Izvor: Drvo znanja