Darivanje krvi

Od kolike su važnosti darivatelji krvi za cijelokupno društvo, a ponajviše za uspješno funkcioniranje zdravstva,  pokazala je i
Svjetska zdravstvena organizacija proglasivši darivatelje krvi herojima, pozivajući se na izreku:  
„Tko spasi jedan život, kao da je spasio cijelo čovječanstvo!“

 

Darivatelji krvi uistinu jesu heroji. Spašavaju tuđe živote, nesebično darujući dio sebe.

Kao što znamo, krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek- darivatelj krvi. Svi mi i naši bližnji, ako/kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo i isključivo o jednom- dobrovoljnim darivateljima krvi. Dobrovoljni darivatelj krvi je posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, tj. on je aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika.

Osiguravanje sigurne i dostatne količine krvi kroz dobro organiziran nacionalni sustav darivanja trebao bi biti sastavni dio nacionalne zdravstvene strategije svake zemlje. Osobe koje redovito dobrovoljno daruju krv  najsigurniji su izvor krvi jer se na taj način događa manje infekcija koje se prenose krvlju, nego u hitnoj situaciji kad članovi obitelji daruju krv ili kad se davanje krvi plaća.

 

Jeste li znali da se jednom dozom krvi mogu spasiti čak tri života?

 

Motivi za darivanje krvi su najčešće humane prirode, želja da se učini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Uz to, darivatelji krvi imaju divan osjećaj osobnog zadovoljstva da su spasili nečiji život.

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja, u dobi od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, odnosno, do 70 godina 1-2 godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine, tjelesne težine iznad 55 kg, (proporcionalno visini) te tjelesne temperature do 37°C.

Svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta tijekom jedne godine. 
Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi - plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita.

 

Postupak darivanja je sljedeći:

•      Identifikacija darivatelja
Kod svakog darivanja krvi sa nekim identifikacijskim dokumentom sa slikom ( osobna iskaznica, putovnica, vozačka dozvola, indeks). Ispis podataka na evidencijski karton davatelja krvi.

•      Provjera hemoglobina
Sterilnom lancetom tehničar ubode darivatelja u jagodicu prsta i skida kap krvi koju trzajem lancete spušta u posudu sa bakrenim sulfatom poznate koncentracije. Kada kapljica tone, darivatelj može dati krv.

•      Liječnički pregled 
Podrazumijeva razgovor sa liječnikom, mjerenje tlaka, provjeru rada srca i po potrebi tjelesne težine. Kroz postavljanje određenih pitanja liječnik odlučuje da li osoba može darovati krv bez škodljivosti za svoje zdravstveno stanje, te bez opasnosti za potencijalne primatelje krvi.

•      Venepunkcija
Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi.

Sam čin darivanja krvi traje maksimalno desetak minuta.

Darivatelj je u ugodnom poluležećem položaju dok laganim stiskanjem šake puni vrećicu za krv koja je sterilnom iglom i sistemom vezana za njegovu venu u lakatnoj jami.
Sav pribor i materijal koji se koriste pri venepunkciji su sterilni i za jednokratnu uporabu. Svaka osoba daruje 450 ml pune krvi. Iz sistema se svaki put izdvajaju dvije epruvete i to jedna za potvrđivanje krvne grupe, a druga za serološka testiranja. Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok.

 
Sveukupno, cjelokupni postupak darivanja krvi može oduzeti oko 30 minuta vremena.

Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze davatelja!!
Sav pribor za uzimanje krvi - igle, plastični sistemi, plastične vrećice i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su uporabu. Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu uporabu.

 

U Hrvatskoj se prikupi godišnje 38 doza krvi/1000 stanovnika (u RH krv daje 3,8% stanovništva), iako postoje uvjeti da dobrovoljno davalaštvo krvi bude razvijeno kao i u Zapadnoj Europi (+5%). U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca.
Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.

 

Zašto više ljudi ne daruje krv?
Kao najčešći razlog ne darivanja krvi navodi se slabo znanje o potrebama, samom darivanju krvi i strah od istog. Stoga, sve što je u svezi s darivanjem krvi mora biti dobro obrazloženo, jer što je bolje javnost informirana, veća je vjerojatnost da će ljudi prepoznati neke od motiva za darivanje krvi. Potrebno je kontinuirano raditi na osiguravanju novih generacija dobrovoljnih davatelja krvi, a koji bi se zahvaljujući stečenom znanju lakše odlučili sudjelovati u tom nadasve plemenitom činu, te tako pokazali brigu za svoje bolesne sugrađane.

Razlozi privremenog odbijanja davatelja:

•      nizak hemoglobin,
•      visoki ili niski krvni tlak,
•      žene za vrijeme menstruacije, trudnoće ili dojenja,
•      lakše akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
•      tetovaža i piercing,
•      alkoholizirano stanje,
•      uzimanje antibiotika,
•      cijepljene osobe,
•      nakon primanja transfuzije,
•      nakon operativnih zahvata i sl.

 

Može li davanje krvi biti štetno za ljudsko zdravlje?

Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi, davatelj prolazi liječnički pregled, kontrolira razinu željeza u krvi, a njegova krv se testira na AIDS, hepatitis i sifilis.

 

Godišnje se izvrši na tisuće operacija u Republici Hrvatskoj, a iste ne bi mogle biti ostvarive da nema osiguranih dostatnih zaliha sigurne krvi.

 

Treba napomenuti i da je Hrvatska turistička zemlja, a rast broja dolazaka svake godine, kao i turistički podaci, dokaz su da popularnost Hrvatske raste (ljeti se posebno susrećemo sa smanjenim zalihama krvi; dolazak turista, više nesreća, u RH samo hrvatski državljani mogu darivati krv…)

Broj dolazaka stranih turista u 2014. godini iznosio je 11 622 961, a koji su ostvarili 66 milijuna noćenja. 
Riječ je o sveukupnom porastu od 8% u dolascima i 6,5 % u noćenjima, u odnosu na isto razdoblje godina prije. Uz to, prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske isto tako bilježi rast, točnije, 14% više gostiju nego prethodnih godina.

 

 

Svake godine u svijetu se prikupi 92 milijuna doza krvi. Mnogi pacijenti kojima je potrebna transfuzija, osobito u zemljama u razvoju, nažalost, nemaju pravovremeni pristup sigurnoj krvi. Stoga je cilj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se do 2020. godine u svim zemljama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi i takvu zamisao mi i više nego podržavamo.

Zašto darovati krv?

jer 30 minuta Vašeg vremena može pomoći nečijem djetetu u ozdravljenju i spasiti život nečijem djetetu, nečijoj majci, ocu, sestri, bratu, baki, djedu..pomisao je to koja uistinu raznježi srce, zar ne?

 

Stoga, pokažite plemenitost, postanite darivatelj krvi i otkrijte najbolji dio sebe!

 

 

 

 

Visoka državna priznanja i odlikovanja:
- odličje predsjednice Republike Hrvatske: Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske ženama koje su 75 puta dale krv i muškarcima koji su 100 puta dali krv

- povodom Dana darivatelja krvi u RH jubilarcima koji su dali krv te godine 50, 75, 100, 125, 150, 200, 250, 300..i više puta, na svečanostima koje organiziraju HZTM i CK uručuje se prigodan poklon

- 27.04.2017. godine, na prigodnoj svečanosti u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma, između ostalih, i dobrovoljnim darivateljima krvi uručene su Medalje Grada Zagreba. Medalja Grada Zagreba dodijeljena je dobrovoljnim davateljima krvi koji su u 2016. godini postali jubilarci i dali krv 200 i više puta, više od 150 puta, više od 125 puta, više od 100 puta te gospođi Bišćan koja je dala krv više od 75 puta.

Ponosni smo što je među dobitnicima Medalje Grada Zagreba i naš predsjednik Udruge darivatelja krvi, Tomislav Glušić, koji je do sada darovao krv 107 puta.

Više o dodjeli Medalja Grada Zagreba možete pročitati na službenim web stranicama Grada Zagreba

Velike čestitke SVIM dobitnicima