Najslađi perajari

Svi tuljani imaju uši, ali samo morski medvjedi i morski lavovi imaju uočljive ušne školjke. Uši pravih tuljana koji se uglavnom razmnožavaju na polarnom ledu, poput čunjastog i običnog tuljana ograničene su na male i otvore smještene postrance na glavi, što pogoduje bešumnom napredovanju kroz vodu.

Ova naoko neznatna razlika ostvaština je potpuno odvojene evolucijske povijesti. Čini se da su se pravi tuljani razvili iz vidrolikog stvorenja prije nekih 15 milijuna godina dok su se ušati tuljani izdigli iz psolikog stvorenja prije otprilike 25 milijuna godina. Povezanost sa psima ostavila je traga pa ušati tuljani posjeduju pseći izgled i visok stupanj pokretljivosti, za razliku od većine pravih tuljana, koji su izvan vode gotovo bespomoćni. Razlog tolike razlike u pokretljivosti lako je uočljiv. Na kopnu pravi tuljani leže na trbuhu poput nasukane ribe, s prednjim perajama isturenim sa svake strane tijela i stražnjim perajama koje vuku po pijesku poput 'ribljeg repa'. Da bi se pomakli prema naprijed moraju u potpunosti zgrbiti tijelo.

Za razliku od njih, ušati tuljani stoje uspravljeni na svojim udovima, s većim dijelom uzdignutim od tla. Prednje su im peraje oboružane jakim mišićima pa u potpunosti mogu nositi težinu životinje. Stražnji su im udovi položeni ispod tijela i okrenuti prema naprijed što je velika prednost u odnosu na prave tuljane, kojima su okrenuti unatrag. Dok se polako i gegutavo kreću, vrhove peraja ne odižu od tla, ali ljutita i uznemirena životinja dramatično ubrzava kretanje, izbacujući prednje peraje i skačući naprijed poput skakača s motkom. Pomoću ove nezgrapne, ali uspješne metode, morski medvjed može galopirati po stjenovitoj plaži brže nego što čovjek trči.

Pokretljivost ušatih tuljana na kopnu popratna je pojava njihova načina plivanja. Za razliku od pravih tuljana, koji se kroz vodu probijaju moćnim zamasima stražnjih peraka, ušati tuljani 'lete' kroz vodu dugim zamasima prednjih peraja poput pingvina. Stražnje peraje uglavnom služe kao kormilo. Stoga je sva njihova mišična moć koncentrirana naprijed, oko ramena i vrata.

Na kopnu je tuljan nezgrapno stvorenje ali je u moru brz i elegantan lovac koji kombinira pronicljivost i domišljatost vuka s podvodnom pokretljivošću grabežljive ribe.

Svi su tuljani grabežljivi, ali neki su po prehrani specijaliziraniji od drugih. Među ušastim je tuljanima samo antarktički morski medvjed uistinu specijaliziran i hrani se isključivo planktonskim račićima koji vrve u milijunima u polarnim morima.

Svi se morski medvjedi i morski lavovi razmnožavaju u skupinama. Okupljeni u guste kolonije podižu mladunčad i pare se prije povratka u more. S obzirom na to da se ubrzo nakon okota ponovno pare, svakom mužjaku se pruža prilika da se pari s nekoliko ženki. Mužjaci se na plaži pojavljuju prije ženki i svaki zauzima jedan njen dio kako bi bio siguran da će 'posjedovati' teritorij na kojem će se pariti. Ovakav haremski sustav ostavlja mnogo mužjaka izvan kolonije pa su natjecanja za područja razmnožavanja na plaži silovita. Borbe su uvijek nemilosrdne. Iako je odrasli mužjak zaštićen debelom kožom i gustom grivom dlake, često su ozbiljne a nerijetko i smrtonosne ozljede.

Zanimljivosti:

Oči ušatih tuljana jako su osjetljiva na zelenu svjetlost što im omogućava oštar vid u dubokoj vodi.

Zbog oblika tijela mladunaca, ženka morskog medvjeda ima lak porod. Ubrzo nakon okota ženka je spremna za parenje.

Uspješan mužjak sjevernog morskog medvjeda može okupiti harem od 50 ženki.

Mužjaci koji vode harem nezainteresirani su za mladunce koje othranjuju njihove majke pa ih prilično često i zdrobe tijekom parenja.

Na malim plažama s ograničenom kopnenom površinom mužjaci morskih lavova 'vladaju' i dijelom mora. Redovito ga obilaze lajući na pridošlice.

Glavni neprijatelj morskih lavova i medvjeda su, osim čovjeka, velika bijela psina i kit ubojica.

Poput mladunaca iz porodice pasa, mladi tuljani uživaju u zajedničkoj igri. Majke će ih nastaviti dojiti i paziti, a mladunci često ostaju u njihovoj blizini još cijelu godinu. Nerijetko se zajedno vraćaju na plažu na kojoj se okuplja kolonija radi razmnožavanja.

Pod vodom morski lavovi dugim dlakama n anjušci otkrivaju kretanje plijena. Spsoobni su ga slijediti u potpunojj tišini i tami. I vid i sluh su im izrazito oštri pod vodom.

Veličina: od 120 cm do 287cm (od vrha nosa do vrha repa), ženske su 1/3 kraće.

Težina: od 270 kilograma do 1000 kg (mužjaci). Ženke su do pet puta lakše od mužjaka.

Izvor: Drvo znanja