Kugla + umjetnost = biljar

Postoji mnogo teorija o pravom proijeklu biljara. Naziv biljar (eng. billiard) najvjerojatnije potječe od francsuke riječi bille (kugla) i art (umjetnost). Opće prihvaćeno mišljenje je da je ova igra nastala krajem 14, stoljeća i početkom 15. stoljeća od ponešto drukčije igre koja se igrala na travi. Stručnjaci različito odgovaraju na pitanje od koje igre se razvila stolna igra biljar ali u svakom slučaju smatra se da je u to vrijeme preteču biljara igrao samo bogatiji stalež.

Isto tako, smatra se da je štap kao pomagalo uveden stoga što su igru prihvatili i francuski kraljevi i kraljice pa je bilo potrebno omogućiti 'Njihovim Visočanstvima' da se ne saginju dok guraju loptice.

Kako je popularnost biljara rasla, uskoro ga je preuzelo i englesko plemstvo. Dokumenti potvrđuju da je Mary, kraljica Škotske imala biljarski stol u zatvorskoj ćeliji dok je iščekivala svoje smaknuće zbog sudjelovanja u uroti protiv kraljice Elizabete I. 1588 godine. 

Veliki britanski pisac, William Shakespeare također je silno volio biljar te ga je namjerno 'ubacio' u svoju dramu Antonije i Kleopatra, u kojoj Kleopatra svoju sluškinju poziva igrati biljar.

Povjesničar biljara William Hendrics u svojoj knjizi Povijest biljara navodi da se 1470. godine biljar prvi put igrao u zatvorenom prostoru. Inventarna lista računa francuskog kralja Luja XI. svjedoči o kupnji biljarskih kugli i stola. Stol se sastojao od rešetki i kamenog ležaja presvučenog zelenom presvlakom podsjećajući tako na travu, a u sredini je imao rupu. Kugle i štap bili su drveni, a štap je na dnu bio zakrivljen te je imao još i široki dodatak kojim su se gurale kugle. 

Francuski kralj Luj XIV. zaslužan je što se biljar proširio Europom, a njegova privatna biljarsak soba imala je 26 kristalnih lustera, 16 srebrnih svijećnjaka i dva masivna biljarska stola. 

U 17. stoljeću biljarski štap se izravnava, a drvene kugle bivaju zamijenjene kuglama od slonovače. 

U 18. stoljeću igra se s tri kugle, dvije bijele i jednom crvenom, a svaki igrač imao je svoju udarnu kuglu (cue ball). Udarne kugle dvaju igrača razlikovale su se po tome što je jedna od njih bila označena točkom.

Prvo važno takmičenje u biljaru odigralo se 1859. godine u Detroitu (meč su igrali Michael Phelan i John Seereiter). Igrale su se četiri kugle, do 2000 bodova i u 15 000 dolara. Sjedala su se naplaćivala 5 dolara. Više od 400 fanova gledao je meč koji je trajao 4 dana. Phelan je pobijedio s rezultatom 2000:1904. Nakon toga, osnovao je tvrtku koja se bavila izradom biljarskih stolova. 

Thomas Madigan patentirao je1914. godine trokut koji je omogućavao priljubljivanje kugli prije udarca otvaranja (kod nas se udomaćio izraz 'razbijanje').

Kada je nakon Drugog svjetskog rata popularnost biljara splasnula, a mnoge sale se zatvorile, hit filmovi Hazarder iz 1961. godine s Paulom Newmanom, a naročito Boja novca s Paulom Newmanom i Tomom Cruiseom iz 1986. godine pridonijeli su da biljar opet stekne popularnost.
 

Zanimljivosti:

Za povijest biljara važno je spomenuti i Francoisa Mingauda, političkog zatvorenika u Parizu za vrijeme Francuske revolucije, koji je na biljar gledao kao na znanost. Shvatio je da ako zaobli vrh štapa i obloži ga kožom, može bolje kontrolirati udarac i točnije gađati kuglu. Međutim, vrh se brzo istrošio i koža se morala često mijenjati pa je engelski učitelj biljara Jack Carr počeo stavljati kredu.

Za razvoj biljarskih stolova zaslužan je John Thurston, otac modernog biljarskog stola, koji je 1835. godine uveo oblaganje rubova stola gumom, što je začetak današnjih mantinel (eng. cushion; kod nas se još koriste izrazi manta i šponda). Gumu je bilo teko održavati jer je imala različite efekte ovisno o temperaturi u sobi. Na biljarski stol je postavio ploču koja je omogućavala kvalitetniju igru jer je stol bio ravniji. Dobio je mnoge nagrade za svoj doprinos biljaru, a 1892. godine njegov dizajn biljarskog stola uveden je kao standard.

Američki predsjednik George Washington bio je zaljubljenik iu bilajr. Najveći iznos koji je dobio u igri bio je oko dolar i 75 centa.

Prvi službeni američki turnir odigran je 1878. godine, na stolu s rupama, u igri danas najsličnijoj straight poolu, a zvala se biljar s 15 kugli ili biljar 61 (ukupan zbroj kugli bio je je 120, pa je pobjednik bio onaj koji osvoji 61 bod).

Kugle od slonovače izrađivale su se od malih kljova slonica. Početkom 20. stoljeća ubijeno je oko 12 000 slonica kako bi Britanci mogli igrati biljar!

Izvor: Drvo znanja