Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je progresivan i neizlječiv moždani poremećaj, koji uzrokuje gubitak pamćenja, promjene u ponašanju i osobnosti i smanjenje kognitivnih sposobnosti.

Hrvatska broji oko 80.000 oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Promjene u mozgu

Alzheimerova bolest dovodi do smrti nervnih ćelija i gubitka tkiva kroz cijeli mozak. Vremenom mozak se dramatično smanji i sve njegove funkcije su napadnute. Kora mozga se smežura, oštećujući oblasti koje su uključene u razmišljane, planiranje i pamćenje.

Najranije faze Alzheimerove bolesti

U najranijim fazama, prije nego što se sada dostupnim testovima mogu otkriti simptomi, naslage i zapetljaji se počinju stvarati u predjelima mozga koji su uključeni u: učenje i pamćenje i mišljenje i planiranje.

U blagim do umjerenim fazama oblasti mozga važne za pamćenje, mišljenje i planiranje stvaraju više naslaga i zapetljaja nego što je prisutno u ranim fazama. Kao rezultat toga kod osoba se razvijaju problemi sa pamćenjem ili mišljenjem dovoljno ozbiljnim da utječu na njihov rad i socijalni život.

Osobe mogu postati zbunjene i imati problema pri izražavanju. Kako Alzheimer napreduje, osobe mogu doživjeti promjene u karakteru i ponašanju, te imati poteškoće pri prepoznavanju prijatelja i članova obitelji.

Teški oblik Alzheimerove bolesti

Kod uznapredovale Alzheimerove bolesti većina kore mozga je ozbiljno oštećena. Mozak se dramatično smanjuje zbog rasprostranjenog odumiranja ćelija.

Osobe gube sposobnost komuniciranja, prepoznavanja porodice i voljene osobe i sposobnost da brinu o sebi.

Pamćenje

Vježbe pamćenja i tehnike prisjećanja mogu poboljšati pamćenje:

Vježbanje mozga jednako je važno kao i tjelesna aktivnost, pa stručnjaci predlažu učenje nekog stranog jezika, sviranje glazbenog instrumenta, čitanje zanimljivih knjiga, rješavanje zagonetki, križaljki pa čak gledanje tv kvizova.

više puta ponavljati ono što želimo zapamtiti
izbjegavati oslanjati se na druge i njihovo pamćenje
ostati stalno mentalno aktivan zadržavajući navike čitanja, praćenje dnevnih zbivanja, rješavanja križaljki..
čitati redovito dnevne novine ili slušati vijesti
čitati naglas
uključiti se u neki korisni pothvat u zajednici
pogađati mirise - zatvorite oči, a neka vam netko stavi pod nos neki miris – recite koje vam asocijacije pobuđuje i ostalo.

Tjelesno vježbanje:

Mnoga istraživanja pokazala su da provođenjem redovitog tjelesnog vježbanja dolazi do niza pozitivnih promjena u organizmu pa tako možemo ustvrditi da se prvenstveno povećava stupanj zdravlja u cjelini (prevencija kroničnih bolesti srca i krvnih žila, smanjen rizik od povišenoga krvnog tlaka, smanjenj rizik od moždanog udara, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, prevencija nastanka osteoporoze i sl.), a i usporava se proces starenja.

Prehrana u starijoj životnoj dobi:

Vrlo se često kod pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti nalaze niske vrijednosti minerala cinka i selena. Pojedini znanstveni i stručni navodi opisuju uočena poboljšanja u raspoloženju oboljelih, kad su im u prehranu dodane namirnice i dodaci bogati vitaminima B12, C, D, i beta-karotenom.

Preporuka je uvesti u prehranu oboljelih od Alzheimerove bolesti namirnice bogate Q10 koenzimom, a to su u prvom redu špinat, soja i krumpir.

Dobro je uvesti u prehranu i namirnice koje sadrže silicij jer on sprječava asimilaciju aluminija za koji se smatra da može pogodovati nastanku te bolesti: smeđe alge, salata puterica, kelj, raštika, crveni luk, složeni ugljikohidrati krumpira, lišće špinata…