Nepravedno zapostavljen pokretač energije

Podrijetlo slanutka nije sa sigurnošću utvrđeno ali smatra se da potječe iz zapadne Azije. Poznavali su ga i stari Rimljani, koji su ga kuhali, pržili i miješali s drugim mahunarkama, osobito graškom.

Iako je u svijetu rasprostranjen gotovo na svim kontinentima, najviše se uzgaja u Aziji (Indija, Pakistan, Kina, Afganistan, Iran, Sirija). U Europi je najviše cijenjen u Španjolskoj. U nekim zemljama od slanutka melju brašno, koje zatim miješaju s pšeničnim ili ga koriste kao nadomjestak za kavu.

Slanutak je namirnica visokovrijedna za ljudsku prehranu, a u mnogim zemljama predstavlja važan izvor bjelančevina, koje povećavaju apsorpciju željeza i kalcija, .stoga ga vegetarijanska prehrana obilno koristi u raznim jelima.  Kuhani slanutak sa povrćem i cjelovitim žitaricama poput riže odličan je visoko-proteinski nemasni obrok.

Odličan je izvor energije (100g/365 kcal), proteina, ugljikohidrata i dijetetskih vlakana. Od minerala sadrži mangan, fosfor, željezo, magnezij, cink, bakar,  te selen i kalcij, a od vitamina značajnije su zastupljni vitamini B skupine – tiamin, pantotenska kiselina, folna kiselina, niacin i riboflavin. Sadrži i molibden (mineral u tragovima).

Uz sve navedene blagodati, slanutak ima niski glikemični indeks, te je posebno pogodan za dijabetičare. Sprečava nagli porast šećera u krvi nakon jela i zbog toga je idealna namirnica za dijabetičare, a znanstvena istraživanja potvrđuju da redovito konzumiranje slanutka može spriječiti dijabetes. Slanutak ujedno poboljšava i rad slezene i djeluje dijuretički.

Isto tako, dijetalna vlakna koja sadrži slanutak pomažu u snižavanju kolesterola u krvi na takav način, da se vežu uz žučne kiseline u tankom crijevu i sprečavaju njihovu re-apsorpciju.
Slanutak sprečava bolesti srca, a redovito konzumiranje slanutka može smanjiti rizik od koronarne bolesti srca.
Istraživanja koja su trajala 25 godina i u kojima je sudjelovalo više od 16000 ljudi diljem svijeta pokazala su da kod ljudi, koji su redovito konzumirali mahunarke, rizik od srčane bolesti je bio smanjen za 80%.

Tips & tricks!

• Slanutak je vrlo dobar izvor željeza, čak i kuhan slanutak sadrži duplo više željeza od jednake količine mesa
• Novija istraživanja pokazala su da je i lišće slanutka isto tako vrijedno pažnje, jer sadrži osim vitamina i značajnu količinu nekih minerala, pa tako može parirati kupusu i špinatu. Sadržaj kalcija, magnezija i kalija u lišću slanutka veći je nego u špinatu i kupusu dok je sadržaj željeza, cinka i bakra približno jednak
• Jednostavno ga možete pripremiti tako da željenu količinu slanutka natopite preko noći, ocijedite i u novoj vodi kuhate oko deset minuta
• Prije kuhanja, slanutak je potrebno preko noći namočiti u hladnoj vodi, najmanje 4 sata, pa čak i do 24 sata
• Najpoznatija jela od slanutka su hummus (namaz od slanutka) i falafel (pržene kuglice od slanutka)
• Bliskoistočni hummus svakako je najpoznatiji namaz/dip od slanutka, koji se priprema uz dodatak tahinija (paste od sezamovih sjemenki), limunova soka, češnjaka, maslinova ulja i začina i poslužuje uz tanku pogaču ili pečenu janjetinu
• Salate sa slanutkom imaju raspon od vrlo jednostavnih do vrlo maštovitih kombinacija raznih namirnica
• Vrlo jednostavna salata od slanutka s dodatkom tune, izvrsna je varijacija on tonno e fagioli
• Ni talijanska tjestenina ne može bez slanutka, pa tako makarone možete poslužiti uz umak od rajčice s dodatkom pancete, luka, slanutka, kadulje i ružmarina
• Pečeni slanutak preporuča se i kao zdrava grickalica, preciznije, jedna je od najzdravijih. Skuhani slanutak procijedite, posušite i pokapajte maslinovim uljem. Stavite u tepsiju obloženu masnim papirom i pecite oko  40 minuta na 180 stupnjeva Celzijeva stupnja. Kad je pečen pospite ga sa soli i paprom i začinom po izboru, npr. bosiljkom ili čili papričicom