Prehrana po krvnim grupama

Prema knjizi Dr. Natalije Bogdanove, "Krvne grupe i ishrana", četiri krvne grupe su svojevrsne četiri 'vrste' ljudi. Njene riječi su da nema i ne može biti za sve istih preporuka o tome kako se hraniti, čime se liječiti, kako organizirati svoj život, koliko se baviti tjelesnim vježbama, gdje se odmarati i ostalo. Ono što je za jedne dobro i korisno, za druge je štetno.

U nastavku donosimo odlomke iz spomenute knjige, kao i članke s opisima prehrane po krvnim grupama:

"Nije slučajno da često govorimo kako nešto jako želimo jesti. To je zahtjev našeg organizma koji u određenom trenutku osjeća glad, a nije nikakav trenutačan hir i inat. Ti zapravo želi naša krv. Krv želi proizvode koji se, kada ih organizam preradi, organski unose u sastav krvi, koji postaju dobar građevinski materijal z aobnavljanje i hranjenje stanica.

Tuđe proizvode, po biokemijskom sastavu, krv prima kao 'neprijatelje', kao mikroorganizme koji izazivaju bolest. Imunološki sustav ustaje protiv tih 'neprijatelja'. Kada jedemo hranu koja nam ne odgovara, najčešća reakcija neće biti tako očigledna ali su simptomi bolesti ipak tu, bez obzira što ih ne osjećamo uvijek ili bolesnos tanje stvara neprimjetno dok se ne pretvori u ozbiljnije probleme. Zato se ne preuveličava kada s ekaže da se većina bolesti liječi pomoću pravilne dijete. Upravo zahvaljujući hrani naš organizam gradi i obnavlja samog sebe i nema za to drugog izvora potrebnih tvari. Ako organizam ne dobiva s hranom korisne tvari ili ako dobiva štetne, onda stanice, budući se ne mogu obnavljati, počinju propadati. Odatle dolazi do patologija organa, tkiva i cijelih sustava u organizmu.

Postavlja se pitanje što je korisno, a što štetno? Na to pitanje nema jednog odgovora za sve. Stvar je u tome da ne psotoje idealni prehrambeni proizvodi. Svaki proizvod u sebi sadrži potencijalnu korist i potencijalnu štetu. Pitanje se sastoji u tome što će odabrati organizam, korisne ili štetne sastojke nekog proizvoda, što će za organizam biti važnije, na što će snažnije reagirati.

Eto zašto isti prehrambeni proizvod može biti koristan za jednog čovjeka i štetan za drugog. Netko ima organizam prilagođen za to da izvuče iz nekog proizvoda korist, a da 'ne primjeti' štetu. Kod drugog čovjeka će dobri sastojci proći neprimjećeni, a štetni će odmah izazvati razne nepoželjne reakcije.

Zašto upravo krv određuje nama potrebne prehrambene proizvode? Zašto je baš za krvnu grupu vezana dijeta? Odgovor leži u tome da krv treba prihvatiti i cijelom organizmu dati hranjive tvari koje je dobila iz hrane. Zatim, upravo se u krvi nalazi imunološki sustav organizma, koji je odgovoran za to da u njega ne dospiju nepotrebne tvari.

Mi nemamo poseban organ koji bi odgovarao za naš imunitet. Njega ne vodi neki određeni organ već cijeli skup nekoliko vrsta krvnih stanica, koje obavljaju različite funkcije vezane za zaštitu organizma. Krvne stanice i jesu naš imunološki sustav koji se kod prvih znakova opasnosti 'baca' na zaštitu našeg zdravlja.

Krvne stanice koje su odgovorne za imunitet neprekidno otkrivaju i prepoznaju 'neprijatelje' koji nastoje narušiti granice organizma i prodrijeti u stanice. Imunološki sustav može prepoznati najmaskiranijeg i teško prepoznatljivog neprijatelja. Sve ono što imunološki sustav smatra tuđim za organizam naziva se antigenima. Svaka bjelančevina koja je strana za organizam, bio to virus ili neodgovarajuća hrana je antigen. Ako je taj antigen stran našoj krvi, onda mu se krv počne aktivno suprotstavljati.

Antigeni su prije svega virusi, bakterije i stanice raka. Čim imunološki sustav otkrije npr. žarište infekcije, odmah tamo šalje cijeli 'odred' posebnih bijelih krvnih zrnaca - granulocita. Ako se porežemo ili ozlijedimo, granulociti će odmah početi obrađivati žarište infekcije uništavajući u njemu sve što je tuđe. Zahvaljujući tome žarište infekcije ne prodire dalje u krv i tkivo. Ako se dogodi da se infekcija proširi na neko drugo mjesto i virusi počnu putovati po cijelom organizmu prodirući u krv, onda počne djelovati druga vrsta stanica imunološkog sustava - bijele krvne stanice - makrofagi. Oni putuju po svim krvnim žilama, prodiru u tkivo i bore se odmah s neprijateljem u cijelom organizmu. U tu svrhu makrofagi stvaraju posebne kemijske tvari koje uništavaju neprijateljske stanoce. Ako je infekcija tako opasna da makrofagi ne mogu učiniti ništa, onda oni šalju 'signal uzbune' na koji odgvovaraju druge stanice imunološkog sustava - limfociti. Limfociti mobiliziraju sve snage organizma za borbu s inekcijom. Prepoznavši neprijatelja, lomfociti se aktirviraju u krvi i počinju borbu s njim. Poznato je da za vrijeme infekcije, nalaz krvi pokazuje povećan sadržaj limfocita u krvi.

Postoji mnoštvo razloga zbog kojih naš imunološki sustav može oslabljeti. Prije svega je to nepravilna ishrana i manjak potrebnih tvari i vitamina u hrani.

Svoj imunološki sustav možemo poboljšati samo uz pomoć pravilne ishrane i zdravog načina života. Kada se pravilno hranimo, mi pomažemo svojoj krvi da skupi snagu za borbu s 'neprijateljem' - bolešću. Nepravilnom ishranom slabimo imunitet i oragnizam u cijelosti.

Prvobitno, kada je čovječanstvo bilo na samom početku svog razvoja, u zoru civilizacije, čovječji se organizam borio sa svim antigenima koji su prodirali u njegov organizam. Evolucijom se organizam prilagođavao sve novijim i novijim uvjetima vanjske sredine. Postepeno se naučio miriti s nekim antigenima, s njihovom prisutnošću u krvi. Tokom evolucije mijenjao se biokemijski sastav krvi čovjeka, mijenjali su se sastavni dijelovi njegovih bjelančevina - u krvi su se pojavljivali sve noviji i noviji antigeni, koji su se od neprijateljski raspoloženih pretvarali u prijateljske. Tako su i nastale danas postojeće četiri krvne grupe.

One se razlikuju upravo po antigenima koji se u njima nalaze.

Prema svom postanku krvne grupe se uvjetno nazivaju: