Djeca iz Llullaillaca

Planine na granici Čilea i Argentine dom su za najmanje 40tak grobnih mjesta iz obrednog žrtvovanja, što su ih nekada provodile Inke. Nažalost, kako se u njihovo vrijeme vjerovalo, praksa ritualnog žrtvovanja za cilj je imala osigurati zdravlje, bogate žetve i poželjno vrijeme. Samo lijepa, zdrava i fizički savršena djeca bila su žrtvovana, a čast je bila biti izabran. Inke su vjerovale da izabrani odlaze živjeti sa bogovima.

1999. godine, u blizini vulkana Llullaillaco, na visini od 6739 metara pronađene su tri mumije. Radi(lo) se o troje malodobne djece, dvije djevojčice i jednom dječaku. DNA testiranjem je utvrđeno kako su dvije djevojčice bile polusestre, a dječak nije bio u krvnom srodstvu s njima.

Utvrđeno je i da je najstarija mumija, koja je ujedno i najpoznatija, imala oko petnaest godina kada je bila žrtvovana. Znanstvenici su joj dali ime: "La Doncella", odnosno, "Djevojka".

Druga djevojčica nazvana je "La Niña del Rayo", a imala je oko šest godina kada je bila žrtvovana. Njezino lice i dio ramena su oštećeni zbog udara groma koji je nastao nakon njezine smrti.

Dječaku su nadjenuli ime “El Niño”. Njegovo tijelo pronađeno je čvrsto umotano. Vjeruje se da je umro pod stresom, a ujedno je pronađena i krv na njegovoj odjeći, koju je povratio. Nažalost, on je bio jedini koji je bio zavezan.

Iako smrznuti na smrt, 500 godina kasnije i dalje su izgledali kao djeca koja spavaju, a ne kao mumije.

Kako je ustvrdio međunarodni tim znanstvenika koji ih je proučavao, njihova smrznuta tijela bili su među najboljim očuvanim mumijama ikada pronađenima. Unutarnji organi bili su netaknuti, krv i dalje prisutna u srcu i plućima, a koža neozlijeđena. Znanstvenici su ustvrdili kako su njihovi organi netaknuti, kao da su umrli nedavno, tek koji tjedan prije.

Mumije se čuvaju u MAAM muzeju u Salti, na sjeverozapadu Argentine.